MS dijagnoza
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA MULTIPLA SKLEROZA?
Vaša boljka direktno napada vas i niko vam ne može objasniti kako boli vas i šta vi trebate uraditi. Strah od dijagnoze ne može ugasiti neurolog, ni psihoterapeut, već vi sami.
Prije dijagnoze, nisam htio znati da li imam MS i osjećao sam se bezvoljno kada sam saznao da je imam. Potpuno su me bile savladale emocije i osjećao sam strah zbog budućnosti – istrčao sam vani i plakao. Nakon toga, upoznavanjem drugih ljudi koji žive sa MS-om, shvatio sam da možete imati dug i normalan život i to mi je pomoglo da se osjećam mnogo pozitivnije i da imam kontrolu.
Kada bih se mogao vratiti u vrijeme kada sam dobio dijagnozu (2003. godine), bio bih mnogo pozitivniji i optimističniji – danas ima mnogo grupa za podršku i online foruma gdje možete upoznati druge mlade ljude koji su u istoj situaciji kao i vi, koji žive normalnim životom godinama nakon MS dijagnoze.
Ne dopustite da oklijevanje spriječi vašu dijagnozu multipla skleroze.
MS je progresivna bolest od najranijih faza, čak možda i prije nego što primijetite simptome ili dobijete dijagnozu.1 Zato, što prije saznate da imate ovu bolest, to prije možete poduzeti radnje da usporite progresiju oboljenja.1,2 Dobivanje najbolje zdravstvene njege i uspostavljanje plana liječenja od samog početka može pomoći ograničiti utjecaj koji multipla skleroza ima na život kojim želite živjeti – sada i u budućnosti.1
Testovi za multipla sklerozu. Budite informirani.
MS na svakoga utječe drugačije, a simptomi se mogu pojavljivati i nestajati godinama.3,4 To usložnjava dijagnozu i često se može činiti da je proces koji nema kraja, posebno zato što nema samo jedan test za utvrđivanje da li imate MS ili ne. Umjesto toga, koristi se veliki broj uobičajenih testova i procjena.
Preuzmite aktivnu ulogu u svojoj dijagnozi tako što ćete biti informirani o tim testovima: šta oni obuhvataju, zašto se obavljaju i šta pokazuju. Upotrijebite svoj glas da kažete svom zdravstvenom timu o svim promjenama simptoma koje vam se javljaju i postavljajte im sva pitanja koja imate o potrebnim testovima.
Jako je važno na vrijeme početi sa pretragama, ima toliko testova koji se trebaju obaviti jer je uspostavljanje dijagnoze MS-a dugotrajan proces. Ni jedan pacijent nema istu kliničku sliku, zato treba biti strpljiv i iskreno sve reći svojim ljekarima, makar to bili i najmanji detalji.
Savjet koji bih dao nekome ko ima bilo kakve simptome (vrtoglavica, trnjenja, mravinjanja, žarenja, većeg umora, malaksalosti, zamagljenosti vida i dr.) je da se odmah javi neurologu.
Moj savjet bi bio pokušati što ranije ozbiljno shvatiti svoje simptome i ne skrivati se od toga. Možete pomoći smanjiti progresiju i onesposobljenost od MS-a ako djelujete ranije.
Da sam bila svjesnija i preuzela aktivnu ulogu u svojoj dijagnozi, mislim da sam mogla dobiti dijagnozu ranije. Dobila sam dijagnozu kada mi je bilo 27 godina, ali mislim da sam imala MS od 23. godine. Onesposobljenost koju je izazivala trajala je sve to vrijeme, a sada imam problema s nogama i više ne mogu trčati.
Prvi korak u dijagnosticiranju multipla skleroze obično kreće kada primijetite prve simptome, kao što su problemi s vidom, trnjenje ili slabost mišića.2 To se često dešava tokom prvog napada simptoma i tokom sljedećih napada poznatih kao relapsi. Relaps je kada se simptomi MS-a pojave iznenada ili kada se pogoršaju u roku od nekoliko sati ili dana, a onda traju duže od 24 sata bez alternativnog objašnjenja simptoma i bez primjetnog napada simptoma tokom 30 dana prije toga.5
Nakon što prijavite prve simptome svom doktoru, on će vas često uputiti na određeni broj testova i naknadnih procjena kako bi potvrdio dijagnozu. Nema pojedinačnog testa koji bi utvrdio da li imate MS, a utvrđeni test zavisit će od vrste simptoma koji vam se pojavljuju.2,5 Možete primiti kombinaciju svih sljedećih testova: 5
MRI6
Nalazi krvi10,11
Oftalmološki testovi (testovi oka i vida)12,13
Vaš doktor mora poduzeti niz koraka kako bi se potvrdila dijagnoza multipla skleroze.6
- Isključiti druga moguća oboljenja ili stanja nalazom krvi.6,10,11
- Potvrditi oštećenje nerava u najmanje 2 različita područja mozga ili kičmene moždine pomoću MRI, testova lumbalne punkcije i evociranog potencijala.6–9
- Potvrditi dijagnozu multipla skleroze provjerom određenih kriterija koji trebaju biti ispunjeni (McDonaldovi kriteriji).6,14,15
Pročitajte o iskustvima sa dijagnozom ispod.
Probudio sam se jednog jutra sa skoro potpunom paralizom lijeve strane. Potrajala je, zbog čega sam otišao doktoru. Izvršeno mi je dosta testova tada, uključujući CT, MRI, primljen sam u bolnicu i izvršena je lumbalna punkcija, ali taj put nisam dobio dijagnozu MS-a. Nakon toga, imao sam još 2 relapsa. Tek nakon trećeg relapsa i još testova dijagnosticirana mi je relapsna multipla skleroza. Moj savjet bi bio da postavljate mnogo pitanja i potražite drugo mišljenje ako je to potrebno – to će vam pomoći da dobijete tačnu dijagnozu ranije.
Počela mi se javljati slabost u nogama i saplitala sam se od stvari, pa sam posjetila doktora zbog toga – uradila sam nalaz krvi, ali doktor mi je rekao da se čini da sam uredu. Nastavila sam život i preselila u Švicarsku, ali i dalje sam se saplitala o stvari. Nakon nekog vremena, počeo mi se javljati dupli vid. Otišla sam na MRI i nakon 24 sata rečeno mi je da imam lezije na mozgu, što ukazuje na MS. Potom sam uradila nekoliko testova i ubrzo dobila dijagnozu MS-a. Da sam detaljnije opisala svoje simptome, mislim da bih dobila dijagnozu ranije.
Kao što je to bio slučaj sa Grace i Conorom, potrebno je vremena da bude potvrđena dijagnoza multipla skleroze, posebno tokom ranih faza bolesti.1 To se dešava uprkos novim tehnološkim naprecima u naučnom razumijevanju MS-a, što znači da sada možete dobiti odgovore mnogo ranije nego što je to bio slučaj.1,7,14,15 Možete pomoći ranijem dobivanju odgovora tako što ćete detaljno prijaviti svoje simptome, postavljati mnogo pitanja i tako što se nećete bojati biti uporni sa svojim zdravstvenim timom – tražiti naknadne procjene ranije i drugo mišljenje, ako je potrebno.1,7
Zapamtiti: Iskustvo s dijagnozom kod svakoga će biti drugačije – možda vam bude trebalo da izvršite tek nekolicinu testova ili sve, jednom ili više puta, kako biste dobili dijagnozu multipla skleroze. Napreci u dijagnostičkim testovima u protekloj deceniji znače da je ovaj proces mnogo brži, što će vam pomoći da dobijete dijagnozu ranije, kako biste mogli početi upravljati svojom bolešću ranije.1,14,15
Važno je biti opušten i ne nervirati se dok dijagnozu ne dobijemo. Znam da kompletan proces uspostavljanja dijagnoze nije baš prijatno iskustvo, ali nerviranjem ,,unaprijed” nećemo postići ništa. Kao što je moj otac govorio, nema svrhe zavrtati nogavice dok ne vidim potok.
Nakon uspostave dijagnoze, konačno sam mogla raditi na sebi i poboljšati kvalitetu svog zivota. Redovno sam se odmarala i slušala svoje tijelo. Porodica i prijatelji su prihvatili moje slabosti i bili strpljivi sa mnom.
Važno je razgovarati sa svojim zdravstvenim timom o simptomima. Uzmite aktivnu ulogu u procesu dijagnoze tako što ćete voditi evidenciju svojih simptoma MS-a kako i kada se budu pojavljivali – tako da možete dati najtačnije informacije tokom sljedeće posjete klinici.1
Znati kako vam se simptomi vremenom mijenjaju je važno kako bi vam pomoglo da razumijete potpunu sliku svoje multipla skleroze, a informacije koje date bit će ogromna pomoć vašem neurologu u utvrđivanju tačne dijagnoze ranije.1
Smatram da je jako bitno govoriti o svemu jer sitnice često upućuju na veći problem koji se ponekad može i prevenirati. To je makar moje iskustvo.
Nakon uspostave dijagnoze, konačno sam mogla raditi na sebi i poboljšati kvalitetu svog života. Redovno sam se odmarala i slušala svoje tijelo.
Skeniranja i nalaz krvi ne govore nam sve, tako da su informacije od samih pacijenata od velike koristi kako bi neurolozi kao što sam ja stekli potpunu kliničku sliku.
Pokušajte biti detaljni kada govorite o svojim simptomima. Na primjer, umjesto da kažete da osjećate bol u šakama, recite da imate dugotrajne trnce u šakama i prstima, jer je to konkretnije i korisnije.
Nakon dijagnoze, trebate nastaviti pratiti svoje simptome multipla skleroze između posjeta klinici. To će vama i vašem zdravstvenom timu omogućiti da procijenite kakva ja progresija multipla skleroze i pomoći da dobijete najbolji plan liječenja kako bi vaši um i tijelo duže ostali aktivni.16,17
Saznajte koji simptomi mogu ukazivati na rane znakove MS-a.
*Dr James Overell je neurolog koji radi u jednoj nezavisnoj klinici u Evropi i ujedno je uposlenik društva Roche-a
NEDAVNO VAM JE MS DIJAGNOSTICIRANA? ZNAT ĆETE DA SE MS MOŽE PREDSTAVLJATI KROZ RAZLIČITE NAČINE. ZATO JE DOBRO ZNATI DA VAM MI MOŽEMO POMOĆI DA SHVATITE ZAŠTO.
SA DIJAGNOSTICIRANJEM MS-A DOLAZI I JAKO PUNO TESTOVA. OVI ČLANCI VAM MOGU POMOĆI.
Svaki članak je povezan sa drugim testom ili metodom koja pomaže u dijagnosticiranju MS-a. Svi članci su napisani što je moguće otvorenije i jasnije.
- Giovannoni G, et al. Mult Scler Relat Disord. 2016;9(Suppl 1):S5–48.
- Brownlee WJ, et al. Lancet. 2017;389:1336–46.
- Kasser SL, et al. Disabil Health J. 2017;10:207e213.
- Powel DJH, et al. J Behav Med. 2017;40:772–83.
- Schumacher GA, et al. Ann N Y Acad Sci. 1965;122:552–68.
- Garg N, Smith TW. Brain Behav. 2015;5:e00362.
- Lovblad KO, et al. AJNR Am J Neuroradiol. 2010;31:983–89.
- Chiappa KH. Neurology. 1980;30:110–23.
- Engelborghs S, et al. Alzheimers Dement (Amst). 2017;8:111–126.
- NICE. NICE pathways: Diagnosing multiple sclerosis. https://pathways.nice.org.uk/pathways/multiple-sclerosis/diagnosing-multiple-sclerosis [accessed June 2020].
- Scolding N, et al. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 2001;71:ii9–15.
- Kale N. Eye and brain. 2016;8 195–202.
- MS Trust. Visual problems. https://www.mstrust.org.uk/a-z/visual-problems [accessed June 2020].
- Polman CH, et al. Ann Neurol. 2011;69:292–302.
- Thompson AJ, et al. Lancet Neurol. 2018;17:162–73.
- Medina LD, et al. Mult Scler J Exp Transl Clin. 2019:5:1–11.
- Learmonth YC, et al. BMC Neurol. 2013;13:37.
