Svi tipovi multipla skleroze izazivaju isti temeljni proces oboljenja.

Godinama su neurolozi kategorizirali multipla sklerozu na posebne tipove: relapsno-remitirajuća multipla skleroza (RRMS), primarno progresivna multipla skleroza (PPMS) i sekundarno progresivna multipla skleroza (SPMS).^1,2 Tipove multipla skleroze obično definiraju različiti simptomi koji se pojavljuju tokom progresije.

Najnovija istraživanja pokazuju da ovi tipovi multipla skleroze zapravo nisu toliko različiti. Temeljni proces oboljenja je isti bez obzira na tip MS-a koji imate.^1,3 Svi tipovi multipla skleroze su u kontinuiranoj progresiji od početka – čak i ako vam se ne pojavljuju simptomi i bez obzira na simptome.^1,3 Zbog toga je poduzimanje koraka za upravljanje ovom bolešću (uključujući započinjanje pravog liječenja za vas i održavanje zdrave prehrane i načina života) što je ranije moguće toliko važno.^1,4

Nastavite čitati i saznajte više o različitim tipovima multipla skleroze i kako zapravo nisu toliko različite...

Zašto je onda važno ipak znati koji tip multipla skleroze imate? Znati koji tip MS-a imate pomaže vašem zdravstvenom timu procijeniti kako napreduje oboljenje i predvidjeti kako bi moglo utjecati na vas u budućnosti, te će odrediti mogućnosti liječenja koje su vam na raspolaganju. Ali prvo vam treba biti dijagnosticirana multipla skleroza, a potom tip, što može biti dugotrajan proces. Dijagnoza može predstavljati izazov jer MS ima nepredvidiv tok, simptomi se mogu pojavljivati i nestajati tokom više godina, a doživljeni simptomi MS-a su za svakog drugačiji.

3 glavna tipa multipla skleroze (RRMS, PPMS ili SPMS) kategorizirane su prema brzini pojave simptoma i načina na koje se vremenom mijenjaju. Simptomi MS-a koji vam se pojavljuju zavise od područja centralnog nervnog sistema koja su pogođena.¹

RRMS je najčešći oblik multipla skleroze. Zapravo, kod do 85% osoba koje žive sa MS-om prvo je dijagnosticirana RRMS.¹ Ovu vrstu multipla skleroze definiraju simptomi koji se pojavljuju i nestaju, s naglim pojavama relapsa koji mogu nastati brzo i povlačiti se narednih sedmica ili mjeseci, u periodu koji se naziva remisija.¹

Možete biti u dobrom ili potpunom opravku nakon relapsa simptoma, ili simptomi mogu potrajati između relapsa.³ To može dovesti do stabilne progresije kako se invaliditet akumulira.¹

Da li je RRMS uvijek u progresiji?

Poznato je da su svi tipovi MS-a, čak i RRMS, u progresiji od početka, čak i ako ne primjećujete simptome.^1,5,6  Sada su na raspolaganju liječenja koja vam mogu pomoći usporiti taj temeljni proces. Razgovarajte sa svojim neurologom o raspoloživim mogućnostima liječenja koja vam mogu odgovarati.

Grafikon ispod pokazuje da je RRMS povezana s periodima relapsa (iznenadnog pogoršanja simptoma) i remisije (povlačenja simptoma). Temeljna progresija oboljenja nastavlja se od početka, čak i kada vam se ne pojavljuju simptomi.*

*Grafikon generalno prikazuje progresiju MS-a i ne zasniva se na nekom konkretnom pacijentu.*

Kod oko 90% osoba kojima je dijagnosticirana RRMS se razvija u SPMS u roku od 25 godina ako se ne liječi. Ali na raspolaganju su liječenja koja mogu usporiti temeljni proces oboljenja.⁷ Znakovi razvoja SPMS uključuju postepeno pogoršanje invaliditeta i primjetnije simptome MS-a između relapsa.³

S obzirom na to da može biti teško utvrditi precizno promjenu od RRMS do SPMS, dijagnoza SPMS zahtijeva pažljivo praćenje promjena vaših simptoma MS-a, naknadne neurološke preglede i pregled snimaka magnetne rezonance (MRI) tokom vremena.⁷

Može li se SPMS popraviti?

Tokom početnih faza SPMS, vaši simptomi mogu se popraviti nakon relapsa, ali temeljna progresija oboljenja i dalje se nastavlja u pozadini. Kako vrijeme prolazi, simptomi će postati primjetniji između relapsa, dok ne bude jasnih relapsa i simptomi se počnu kontinuirano pogoršavati.¹ Iako oštećenje nerava koje izaziva MS ne može biti popravljeno, uz pravo upravljanje oboljenjem u ranoj fazi RRMS, možete liječiti simptome multipla skleroze kako biste potpomogli fizički oporavak, a na raspolaganju su liječenja za usporavanje temeljnog procesa oboljenja i odgađanje brzine progresije RRMS u SPMS.^{1, 3, 8}

Grafikon ispod prikazuje tipični prijelaz od RRMS do SPMS tokom vremena. Dolazi do postepenog pogoršanja simptoma između relapsa do trenutka kada više nema primjetnih relapsa. Temeljna progresija oboljenja nastavlja se od početka, čak i kada vam se ne pojavljuju simptomi.*

*Grafikon generalno prikazuje progresiju MS-a i ne zasniva se na nekom konkretnom pacijentu.

Dijagnosticirana kod samo oko 10% osoba sa multipla sklerozom, PPMS se često pojavljuje kod osoba u 40-im i 50-im godinama.^1,9

Kod osoba s ovom vrstom multipla skleroze ne pojavljuje se jasan obrazac relapsa i remisije. Umjesto toga, oni primjećuju postepeno pogoršanje simptoma koji se prvo pojavljuju kao blagi i postepeno vremenom postaju primjetniji.⁸ Zbog toga može potrajati dok ne bude dijagnosticirana PPMS. Evidentiranje svih simptoma pomaže vašem zdravstvenom timu da utvrdi dijagnozu što je ranije moguće, omogući pravo liječenje ranije i pomaže usporiti progresiju oboljenja.^1,8

Grafikon ispod pokazuje da je PPMS povezana s postepenim pogoršanjem simptoma vremenom bez perioda relapsa i remisije. Temeljna progresija oboljenja nastavlja se od početka, čak i kada vam se ne pojavljuju simptomi.*

*Grafikon generalno prikazuje progresiju MS-a i ne zasniva se na nekom konkretnom pacijentu.

• Tipovi multipla skleroze mogu se razlikovati po svojim simptomima i načinu na koji se razvijaju tokom vremena, ali svima je zajednički isti temeljni proces oboljenja.^1,3,10

• Poznato je da se progresija dešava kod svih vrsta multipla skleroze od najranijih faza oboljenja, čak i ako vam se ne pojavljuju simptomi.^1,3,10

• Preuzimanjem aktivne uloge u upravljanju multipla sklerozom, možete pomoći u utvrđivanju pravog plana liječenja za sebe ranije, što će pomoći usporiti progresiju.

Poznato je da je svaki tip MS-a progresivan. Budite i vi progresivni u razumijevanju ove bolesti.

1. Giovannoni G, et al. Mult Scler Relat Disord. 2016.;9:S5–48.
2. Dunn SE et al. Curr Top Behav Neurosci. 2015.;26:57-86
3. Cree BAC et al. Ann Neurol. 2019.;85(5):653-666.
4. Svjetska zdravstvena organizacija. 2020. Zdrava prehrana. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/healthy-diet [pristupljeno mart 2020.]
5. Kappos L et al. Poster predstavljen na: 34. Kongresu Evropskog odbora za liječenje i istraživanje multipla skleroze (ECTRIMS); 10.-12. oktobar 2018.; Berlin, Njemačka. Poster P547
6. Trojano M., et al. Neurol Sci, 2003.;24(Suppl. 5): S268–S270
7. Državno udruženje za MS. Sekundarna progresivna multipla skleroza. https://www.nationalmssociety.org/What-is-MS/Types-of-MS/Secondary-progressive-MS#section-1. Pristupljeno 01.05.2020.
8. Tedeholm H et al. Mult Scler. 2013 maj; 19(6): 765–774
9. Trust za MS. Primarna progresivna MS. https://www.mstrust.org.uk/a-z/primary-progressive-ms. Pristupljeno 18.03.2020.
10. Kutzelnigg A et al. Kortikalna demijelinizacija i difuzno oštećenje bijele tvari kod multipla skleroze. Mozak 2005.;128(11):2705-2712.